PLANU ESTRATÉJIKA

Iha fulan Maiu 2009, SEII organiza sorumutuk (workshop) planeamentu estratéjiku ida ne’ebé envolve funsionariu SEII sira ho fasilita husi páritu internasionál sira. Sorumutuk ida ne’e haka’as aan atu konsidera kontestu no progresu iha promosaun igualdade jéneru no mos forsa, frakesa, oportunidade, no ameasa sira ba SEPI hanesan promotor prinsipál igualdade jéneru iha Timor-Leste. Estabelese más prioridade sira ba tinan lima ba oin no foka ba SEII nia programa sira.

Aprende husi esperiensia GAPI nian, funsionariu SEII sira konkorda katak sira atu tuir objetivu estratéjiku ha’at. Preokupasaun prinsipal maka atu dezenvolve kapasidade institusional SEII nian, nune’e SEII bele responde suporta no apoia tékniku ne’ebé instituisaun sira seluk iha governu nia laran presiza. Prioridade maka integra abordagem jéneru iha Ministériu ha’at: Justisa, Saúde, Edukasaun, no Agrikultura. Maske nune’e SEII sei nakloke nafatin sei karik aban bainrua ajénsia seluk husu asistensia no konsellu tékniku.

Nune’e planu estratéjiku halo durante sorumutuk ne’e aprezenta ba parte interesante sira (stakeholders), inklui reprezentate sira husi sosiedade sivil, ajénsia ONU nian, doadores no parseiru multinasionál no bilateral, Pontu Fokal Jéneru iha Ministériu ligadu sira, no más Pontu Fokal Jéneru balu husi distritu.

Iha planu estratétiku ida ne’e defini katak SEII nian objetivu estratéjiku iha oin lima:

1. Dezenvolve kapasidade institusional SEII nian

SEII iha rekursu umanu no finanseiru ne’ebé limitadu. Ajudu esternal sira dala ruma sei reduz iha tinan hirak ba oin. Maske nune’e, nesesidade ba konsellu tékniku aumenta nafatin. Tanba ne’e, SEII tenke buka dalan no aumenta kapasidade funsionariu sira no hasa’e ninia kapasidade tékniku iha abordajen integradu jéneru. SEII presiza integra CEDAW iha program kapasitasaun sira

2. Advokasia ba polí­tika no lejislasaun responsivu ba jéneru iha governu

Timor-Leste iha prosesu konstrusaun nasionál ne’ebé durante prosesu ne’e más formula no adopta lejislasaun. Prosesu ne’e fó oportunidade diak ida atu integra perspetivu jéneru iha lei sira iha futuru. Ida ne’e más tempu diak ida atu hatama lei espesifiku jéneru sira atu responde nesesidade sira hanesan lei ida anti-tráfiku umanu.

3. Hakbiit mekanismu Abordajen Integradu Jéneru iha institusaun no ajénsia estadu nian.

4. Halo instituisaun Governu, implementadór polí­tika no implementadór lei sira sai sensivel ba jéneru importante tebes iha implementasaun lei no polítika sira no asegura katak feto sira hola parte iha governasaun, fó influensia ba konteódu no diresaun dezenvolvimentu no hetan asesu ba benefísiu sira husi dezenvolvimentu. Inisiativa sira atu Aborda Integradu Jéneru iha Ministériu ha’at, hanesan Agrikultura, Edukasaun, Justisa, no Saúde agora la’o daudaun. Inisiativa ne’e bele habelar ba Ministériu sira seluk sei karik iha rekursus umanus no tékniku natoon. SEII fó suporta regular ba Ministériu sira seluk liu husi enkontru regular Pontu Fokál Jéneru sira.

5. Hasa’e nível koñesimentu ba jéneru iha públiku espesifiku sira no públiku jerál nia le’et atu bele hasa’e suporta públiku iha nivel nasionál no lokál.

Formulasaun ba lei, polí­tika, no institusaun sira ne’ebé responsivu ba jéneru no halo governasaun ida ne’ebé responsivu ba jéneru presiza apoiu bo’ot husi povu sira. Ida ne’e presiza mudansa atitude ne’ebé apoiu promosaun igualdade. Maske nune’e mudansa ne’e presiza koñesimentu no sensitizasaun jéneru autór prinsipal sira hanesan media, grupu sidadaun sira, grupu setór sira no mós públiku jeral