Notisia Detallu

Image
  • 16/06/2025

DILI, 13 Juñu 2025___ Sua Exelénsia Sekretária Estadu ba igualdade (SEI), Sra.Elvina Sousa Carvalho, iha loron 13 fulan Juñu tinan 2025 partisipa iha sorumutu Jornada Orsamental ne’ebe mak organiza husi Ministeriu Financas, iha salaun enkontru auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão MF Aitarak-laran, sesta (13/06/2025).
Enkontru jornada Orsamental ne’e abertura direitamente husi Sua Exelensia Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho lema “Otimiza Rezultadu no despeza realistiku” ne;ebe mak marka prezensa maksimu husi IX governu Konstitusional, Membru Parlamentu Nasional, Prezidente Autoridade Munisipiu sira no ekipa tekniku husi lina Ministeriu sira.
Objetivu hosi Jornada Orsamentál bá tinan fiskál 2026 maka primeiru halo Apresiasaun bá Tetu Fiskál 2026 no segundu maka Define Prioridade Nasionál 2026.
Iha Abertura Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ezije sakrifísiu hosi membru Governu tomak hodi define prioridade nasionál 2026 nian iha orsamentu, tenke kontinua refleta determinasaun bá harí sosiedade ida ne’ebé próspera, ekuitativa no reziliente-liu.
“𝐈𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐩𝐫𝐨𝐦𝐢𝐬𝐮 𝐞𝐳𝐢𝐣𝐞 𝐞𝐬𝐟𝐨𝐫𝐬𝐮 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐤, 𝐞𝐦𝐩𝐞𝐧̃𝐮, 𝐫𝐞𝐬𝐩𝐨𝐧𝐬𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐡𝐨 𝐢𝐧𝐭𝐞𝐠𝐫𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞. 𝐇𝐚’𝐮 𝐡𝐚𝐤𝐚𝐫𝐚𝐤 𝐡𝐚𝐭𝐞𝐭𝐞𝐧, 𝐞𝐳𝐢𝐣𝐞 𝐬𝐚𝐤𝐫𝐢𝐟𝐢́𝐬𝐢𝐮!. 𝐎𝐫𝐬𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐛𝐚́ 𝟐𝟎𝟐𝟔 𝐥𝐚𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐡𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧 𝐝𝐞‘𝐢𝐭 𝐞𝐳𝐞𝐫𝐬𝐢́𝐬𝐢𝐮 𝐛𝐚́ 𝐩𝐥𝐚𝐧𝐞𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐟𝐢𝐧𝐚𝐧𝐬𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐢𝐝𝐚, 𝐥𝐢𝐮 𝐢𝐝𝐚-𝐧𝐞‘𝐞. 𝐓𝐞𝐧𝐤𝐞 𝐡𝐚𝐧𝐞𝐬𝐚𝐧 𝐞𝐬𝐩𝐫𝐞𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐯𝐢𝐳𝐚𝐮𝐧 𝐛𝐚́ 𝐟𝐮𝐭𝐮𝐫𝐮 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐡𝐨 𝐢𝐭𝐚-𝐧𝐢𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐩𝐫𝐨𝐦𝐢𝐬𝐮 𝐛𝐚́ 𝐛𝐞𝐢𝐧-𝐞𝐬𝐭𝐚́𝐫 𝐩𝐨𝐯𝐮 𝐧𝐢𝐚𝐧,” PM Xanana hateten.
Tanba ne’e, PM Xanana husu bá Membru Governu sira atu uza ho sabedoria no empeñu, hodi diresiona rekursu bá buat sira ne‘ebé presiza-liu, nune‘e bele proteze sira ne‘ebé vulnerável no kria kondisaun bá prósperiedade ida ne‘ebé sustentável no duradoura.
Iha 2026, Governu fó prioridade bá konsesaun no implementasaun plataforma protesaun sosiál ida ne’ebé integrada, inkluziva no dijitalizada-liu, hodi responde bá nesesidades ne’ebé aumenta bá beibeik hosi sosiedade Timor.
Importánsia hosi reforma institusionál sira no hadi’a mákina Estadu, liu-liu kona-bá jestaun finansas públikas fundamentál tebtebes la’ós de’it bá governasaun ida ne’ebé efikáz, maibé mós atu hetan hikas konfiansa públiku.
Iha área ekonómika, Governu tenke lansa baze ekonomia ida ne’ebé dinámika, inkluziva no kompetitiva-liu hodi reforsa katak maski seitór privadu tenke sai hanesan motór bá kresimentu ekonómiku, kabe bá Estadu atu kria ambiente favorável nune’e transformasaun ne’e bele hetan susesu.
Tanba ne’e PM Xanana apela katak, Orsamentu 2026 tenke hanesan orsamentu ida ho responsabilidade fiskál, sosiál, ambientál no polítika.
“𝐌𝐚𝐢 𝐢𝐭𝐚 𝐬𝐞𝐫𝐯𝐢𝐬𝐮 𝐡𝐚𝐦𝐮𝐭𝐮𝐤 𝐧𝐨 𝐦𝐚𝐤𝐚’𝐚𝐬 𝐛𝐚́ 𝐨𝐫𝐬𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐭𝐫𝐚𝐧𝐬𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚, 𝐚𝐬𝐞𝐥𝐞𝐫𝐚 𝐤𝐫𝐞𝐬𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐞𝐤𝐨𝐧𝐨́𝐦𝐢𝐤𝐮 𝐧𝐨 𝐥𝐨𝐫𝐢 𝐛𝐞𝐧𝐞𝐟𝐢́𝐬𝐢𝐮 𝐛𝐚́ 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐞‘𝐞𝐛𝐞́ 𝐩𝐫𝐞𝐬𝐢𝐳𝐚-𝐥𝐢𝐮. 𝐃𝐞𝐬𝐢𝐳𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐢𝐭𝐚 𝐟𝐨𝐭𝐢 𝐢𝐡𝐚 𝐉𝐨𝐫𝐧𝐚𝐝𝐚 𝐎𝐫𝐬𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚́𝐥 𝐧𝐞’𝐞 𝐦𝐚𝐤 𝐬𝐞𝐢 𝐭𝐫𝐚𝐬𝐚 𝐭𝐫𝐚𝐣𝐞𝐭𝐨́𝐫𝐢𝐚 𝐧𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐢𝐡𝐚 𝐭𝐢𝐧𝐚𝐧 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐭𝐮𝐢𝐫-𝐦𝐚𝐢,” PM Xanana apela.
Nune’e mos Sua Exelénsia Ministra Finansas,Sra. Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso hateten, preparasaun OJE 2026 la'ós de'it ezersísiu tékniku ida kona-bá alokasaun rekursu, ida-ne’e inklui vizaun Timor-Leste nian bá dezenvolvimentu ida kontínua no kompromisu atu hadi'a povu nia moris ho dedikasaun atu harii nasaun ida ne'ebé prósperu no reziliente liu-tán.
Tanba ne’e tema bá Jornada Orsamentál ne’e maka “Otimiza Rezultadu ho Despeza Realistiku" ne’ebé foku bá esénsia hosi responsabilidade kolektiva nu'udár jestór rekursu públiku.
Ida ne‘e hanesan kompromisu ida bá Governasaun ida transparente no inkluziva, refleta Governasaun ida nakloke, halibur parte hotu-hotu hosi seitór oioin ne’ebé bele kontribui ho ida-idak nia matenek nune’e bele assegura elaborasaun Orsamentu ho desizaun koletiva no transparente.
Durante sesaun oin-oin hosi eventu ne'e, ko'alia kona-bá kestaun makroekonómika, estratéjia orsamentál no dezempeñu hosi seitór finanseiru no privadu sira.
Aprezenta mós proposta prioridade sira, despeza obrigatória no senáriu sira bá tetu fiskál tinan 2026 ne'ebé tuir-mai sei submete bá apresiasaun hosi Konsellu Ministrus (KM).
Tuir Lei Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no Jestaun Finanseira Públika, Projetu Proposta Lei OJE tinan 2026 nian tenke submete bá Parlamentu Nasionál (PN) to'o loron 1 fulan-outubru tinan 2025.
Partisipa iha Jornada Orsamentál 2026 ne’e maka membru Governu sira, reprezentante Parlamentu Nasionál, autoridade munisípiu no ajénsia autónoma sira.